Quasarborn

Intervju: Luka Matković (Quasarborn) – “Želimo da se odaljimo od dogmi i granica i budemo što više svoji, šta god bio rezultat toga”

Quasarborn je osnovan 2016. godine, a postavu benda čine Luka, Đorđe i Marko, koji su neposredno pred osnivanje benda napustili sastav Space Eater, i Miloš Tomasović koji je prethodno sarađivao sa njima na jednoj od dve evropske turneje, koliko je bend odradio pod imenom Space Eater. Žanrovski, Quasarborn je dobrim dijelom ukorenjen u tradicionalnom thrash metal zvuku, karakterističnim za osamdesete godine, ali pritom prošaran uplivima iz drugih metal i rok podžanrova.

Iako bend postoji vrlo kratko, može se pohvaliti nekolicinom nastupa od kojih su neki bili u inostranstvu (prva svirka benda je bila u Bukureštu), turnejom po Srbiji bendom Remedy, pa i nastupom na Exitfestivalu. Takođe, Quasarborn se ponose činjenicom da je bend ogromnim dijelom pripadnik DIY filosofije, jer članovi benda pokrivaju većinu djelatnosti neophodnih za rad benda, (npr. Marko Danilović Tihi je zadužen za kompletni vizuelni identitet benda, a Luka Matković snima i producira sav materijal). Album prvijenac The Odyssey to Room 101 izašao je 18. maja prošle godine. Debitantsko izdanje benda Quasarborn je prožeto konceptom, što je rijetkost za prvi album jednog metal benda.

Više o Quasarbornu, albumu prvijencu, kao i drugim stvarima otkrio nam je Luka Matković, frontmen benda

Kako su izgledali Vaši počeci bavljenja muzikom?

– Kao malog me je majka upisala u muzičku školu na violončelo iz koje sam ubrzo izbačen zbog preterano hiperaktivnog ponašanja i nevežbanja instrumenta. Zatim se sećam kako sam na kasetofon snimao neke pokušaje hip-hop pesama sa devet godina, i time sam se zaluđivao sve do neke dvanaeste kada sam otkrio metal i krenuo da sviram gitaru. Kada sam upisao gimnaziju, upoznao sam Tihog i Đoleta i ostalo je istorija…

Kako je uopšte došlo do osnivanja benda i zašto ime „Quasarborn“?

– Đorđe, Tihi i ja smo dugo svirali zajedno u beogradskom treš metal bendu Space Eater, u kojem je i Tomas povremeno popunjavao mesto basiste. Početkom 2016. poželeli smo da malo proširimo spektar muzičkih uticaja i radimo neke nove stvari, a to se nije uklapalo u ideju i suštinu Space Eatera. Tako smo odlučili da oformimo novi bend. Tražeći ideje za novo ime, predložio sam “kvazar” (quasar), nebesko telo izuzetno visoke energije nalik crnoj rupi koja iz sebe “ispaljuje” radio informacije što je naučinicima velika misterija. Međutim, pošto postoji već mnogo bendova sa tim imenom, morali smo da nadenemo još jednu reč uz to, i tako smo postali “rođeni od kvazara”.

Odakle ste? Ko sve čini Vaš bend?

– Quasarborn je beogradski bend, a članovi su Marko Danilović Tihi na bubnjevima, Đorđe Luković na gitari, Miloš Tomasović na bas gitari i ja, Luka Matković, na gitari i vokalu.

Ko su vaši omiljeni bendovi i bendovi koji su najviše uticali na vas?

– Na mene lično verovatno najveći uticaj ima treš metal scena osamdesetih godina i bendovi kao što su Anthrax, Forbidden, Metallica, Megadeth, Intruder… Njihova energija, način sviranja, brzina i aranžmani su na mene ostavili ogroman trag. Međutim, tu su i neki komercijalniji bendovi koji uopšte ne spadaju pod okrilje metala kao što su Guano Apes, Bijelo Dugme, The Cult, a u poslednje vreme i Avenged Sevenfold i Paramore. Tihi uglavnom voli instrumentalnu i eksperimentalnu muziku, kao i ekstemniji death metal. Đorđe voli engleske bendove kao što su Oasis, Iron Maiden, The Beatles, pored treš metala.

Da li ste pronašli svoj zvuk i u kom pravcu planirate ići?

– Može se reći da je prvi Quasarborn album još uvek prelazni period između našeg bivstvovanja u Space Eateru i onoga što tek dolazi. Trenutno spremamo drugi album i mislim da ćemo tu mnogo bolje dočarati ono što predstavlja naš bend. Želimo da se odaljimo od dogmi i granica i budemo što više svoji, šta god bio rezultat toga.

Quasarborn

Koje su teme vaših pjesama i šta je to što vas inspiriše?

– Prvi album je konceptualni album inspirisan knjigama “1984”, “Vrli novi svet” i “Bektstvo od slobode”. Društvo i društvena dinamika, ljudi, instrospekcija, metafizika, traganje za smislom i nošenje sa besmislom su teme koje su trenutno obrađene u našim pesmama, a biće ih i u budućnosti…

Mislite li da internet danas daje šansu izvođačima koju inače ne bi imali?

– Svakako! Međutim samim tim se desilo totalno prezasićenje sadržajem i zbog toga je zapravo jako teško doći do publike. Prosto, ljudima se toliko stvari nudi sa svih strana, da je skoro nemoguće ugrabiti im pažnju i ništa ih preterano ne zanima.

Kako biste opisali alternativnu scenu u Srbiji, a i u regionu uopšte?

– Mislim da je alternativna scena zapravo veoma jaka, da ima mnogo dobrih autora i izvođača, ali je najveći problem novac. Prosto, u regionu u kojem se često štedi i na hrani teško da će se odvajati za alternativnu muziku. Drugi problem je što mladi umetnici često ne umeju da svoj rad plasiraju publici. Kad sam bio mali, mislio sam da ako napišem dobru pesmu, snimim je i objavim, to je to. Međutim, to ne može biti dalje od istine, čak će i dobro promovisana loša pesma proći bolje od nepromovisane najbolje. Prosto u takvom vremenu živimo.

Da li bi ste možda izdvojili nekog od mladih kolega?

– Meni najdraži su blek metal bend The Stone (ako se za njih može reći da su mladi), zatim naši dugogodišnji prijatelji Centurion i Alitor, kragujevački Deadly Mosh, slovenački Eruption, zatim Infest, a mnogo mi je simpatičan i mladi hrvatski bend Sedativ.

Ove godine objavili ste debitantski album pod nazivom „The Odyssey to Room 101“. Šta nam možete reći o navedenom izdanju?

– Pesme za ovaj album su pisane jako dugo, prva (The Underdog League) je napisana još 2011. Spremali smo ih još dok smo bili Space Eater, a onda kada smo osnovali Quasarborn, malo smo ih začinili bogatijim vokalnim aražmanima, instrumentima poput ukulelea i akustičnih gitara i sl. Album je konceptualni, a priča prati protagnoista, čiji put počinje bezbrižno uz opijanje, koncerte, mladost, uživanje. Svako od nas je u nekom trenutku prošao kroz tu fazu. Međutim, ubrzo ga preseca stvarnost – otac mu umire i on ostaje sam, bez ičega. Zbog toga je intro albuma druga numera, jer priča zapravo počinje tek tu. On se penje na svoj tavan i tamo iskopava dedine stare stvari, dnevnike, fotografije, i saznaje više o sebi, svojim precima i kako je izgledao njihov težak život. Besan na sve, odlučuje da prekrati sebi muke i oduzme sebi život. Pod uticajem alkohola, piše oproštajno pismo, ali ga u činu samoubistva prekidaju sirene. Novi lažni rat je počeo. Motivisan, on koristi novonastalu klimu da pokuša da stvari preokrene u korist naroda i započinje revoluciju, ali ne uspeva i biva zarobljen od strane vlasti. Bacaju ga u tamnicu, u instituciju nalik na Ministarstvo ljubavi iz Orvelove 1984. gde se preispituje čekajući svoj sudnji dan. Misli mu lutaju u pokušaju bega iz stvarnosti. Razmišlja o samoj suštini stvarnosti, postojanja i života. Utehu pronalazi u činjenici da će njegovi dželati pre, ili kasnije doživeti istu sudbinu kao i on – svi ljudi moraju umreti. Mir mu prekidaju stražari koji ga nasilno odvode na finalnu destinaciju – u sobu 101. Tu biva mučen i lišen svega: dostojanstva, identiteta, ličnosti, ljudskosti. Doživljava sudbinu goru od smrti. U pravim okolnostima čoveku se može sve oduzeti.Quasarborn - The Odyssey to Room 101

Ko je sve sudjelovao u stvaranju tog albuma?

– Većinu radimo sami, iako je tu bilo mnogo ljudi sa strane koji su nam pomogli. Ja sam zadužen za audio produkciju, snimanje, miksovanje, dok je Tihi zadužen za kompletan vizuelni identitet, dizajn, cover art.

Njegova koncertna promocija održana je krajem prošle gopdine u Domu omladine Beograda…

– Koncert je prošao fenomenalno, a klub je bio prepun! Mlade nade domaće scene Contaminated Mind su me zaista oduševili, a Alitor je izneo svoju standardnu moć na bini. Publika nas je sve podržala i to je bilo jedno od najlepših večeri u mom životu. Odsvirali smo album u celosti od početka do kraja, čak i akustičnu numeru “Transcendence”.

Ko vam je najveća podrška i koji su vaši planovi za budućnost?

– Najveća podrška je svakako naša publika koja prati naš rad, dolazi na koncerte, kupuje diskove i majice i time omogućava dalji rad benda. Beskrajno im hvala! Trenutno planiramo da što pre snimimo i izdamo drugi album i odsviramo što je više koncerata moguće.

I za kraj, šta bi ste poručili našim čitaocima?

– Hvala što pratite alternativnu scenu i podražavate bendove! Održimo zajedno ono što je ostalo od podzemne kulture na ovim prostorima.

Razgovarao: Aljoša Kremenović

Total
0
Shares
Previous Article
Ischariotzcky Recovery

Ischariotzcky 19. veljače na Akustici u Rockmarku

Next Article
Korni grupa 31. januara u Sava centru

Kovač o koncertu Korni grupe: "Krenuli smo u divnu avanturu"