novosadski Koncert godine

Ovog decembra bez novosadskog Koncerta godine

Prvi put od 2010. godine u decembru se na Spensu neće održati Koncert godine, potvrdili su za 021 organizatori i PR služba Spensa.

Konstantin Polzović, jedan od organizatora Koncerta godine, za 021 kaže da postoji više razloga za neodržavanje manifestacije ovog decembra.

“Koncert godine je jedna jako složena stvar i prolazio je kroz mnoge faze. Razlozi su mnogobrojni. Naša najveća želja je da se sačuva dobar duh ovog grada koji je oličen u Koncertu godine. Nažalost ove godine nismo stigli da ga organizujemo što ne znači da ga neke sledeće godine neće biti. Nekad su okolnosti malo povoljnije, nekad su otežavajuće. U ovom periodu su neki naši saradnici imali druge planove i druge obaveze, pa nismo uspeli da obezbedimo da se desi onako kako smo to zamislili što ne znači da neki sledeći put nećemo moći”, kaže Polzović.

I ranije je bilo prekida u održavanju ove manifestacije, pa je tako 2002. godine održan poslednji Koncert godine i tek 2010. je ponovo pokrenut, tako da mogućnost da se sledeće ili neke od narednih godina tradicija ponovo uspostavi nije isključena. Za sada postoji ideja saradnje sa Fondacijom 2021 pa će tako možda neki bendovi koji su bili planirani za ovogodišnji Koncert godine zasvirati 13. januara, u okviru dočeka Nove godine po julijanskom kalendaru.

“U razgovorima smo sa njima, kada bude nešto konkretno znaće se, jer će 13. januara biti doček na više lokacija u gradu, kao što je to bilo prošle godine. Videćemo šta će biti, ali očekujemo da će biti super”, dodaje on.

Jedna od čestih primedbi građana na Koncert godine bilo je i ponavljanje istih izvođača u kratkim razmacima, ali Polzović tvrdi da problem nije u nedostatku novih bendova koji bi svirali, već u nemogućnosti da “manja” imena napune Spens.

“Novih bendova svakako ima i u Srbiji i regionu više nego ikad do sada. Međutim, dobar deo tih novih bendova nije u mogućnosti da napuni veliku dvoranu Spensa”, kaže Polzović i dodaje ne smatra da je zbog ovog poseta drastično opala.

“U periodu od 2010. do prošle godine, imali smo čak dva puta rasprodatu dvoranu Spensa. Vi možete gledati jedan Koncert godine za sebe, ali mi to uvek gledamo kao zbir događaja i ocenjujemo ih po tome šta se sve dešavalo na njima i kako se nešto promenilo nabolje. Sve je to odraz trenutka, kada se nešto desi, kao što se desio onaj momenat kada je Ekatarina Velika svirala ili kao što se kod nas desio prvi veliki koncert KUD Idijota ili kada je bilo 10.000 posetilaca… I svi ti izvođači su sa svojim performansom preneli jednu takvu emociju i pomogli ljudima da sa tog događaja ponesu lepe uspomene, što je vrlo važno za sve nas”, objašnjava Polzović.

Obrad Boba Škrbić od prošle godine ne učestvuje u organizaciji ove manifestacije. Povukao se jer, kako kaže, trenutno radi u SKC-u gde je postavljen od strane Pokrajinske vlade, pa smatra da nema pravo da se prijavljuje na konkurse koje raspisuje Uprava za kulturu. Ipak, kao neko ko je u celoj priči još od 1993. godine i prvog “Top plus” koncerta koji je kasnije preimenovan u Koncert godine, za 021 kaže da je izostanak manifestacije ove godine uslovljen mnogim stvarima, uključujući i slabom posećenošću.

“Mi se nismo usudili da od 2010. godine uradimo dvodnevni Koncert godine i mislim da smo bili u pravu. Posećenost od 2010. kada je bilo 5.000 ljudi do 2015. kada je bio rasprodat sa 9.000 ljudi, rasla je iz godine u godinu, da bi 2016. pala na 5.500 i svoj potpuni krah doživeo, nažalost, 2017.  godine kada je bilo 3.000 ljudi. Mnogi se žale da se stalno vrte isti izvođači što je apsulutno netačno. Svako ko pogleda na sajtu kad je ko svirao, uveriće se da je prošle godine najviše bendova debitovalo na Koncertu godine”, kaže Škrbić.

Škrbić priznaje da je problem i u tome što nema velikih imena u rokenrolu koja su nastala posle 2000. godine, pa je teško pronaći nekog novog ko bi privukao dovoljan broj ljudi.

“Mi ne možemo da izmišljamo bendove. Mi ne možemo da pravimo više koncepciju da tu sviraju samo srpski, tj. jugoslovenski bendovi, nema ih. Ovde je Dubioza kolektiv najnoviji bend, a oni postoje 15 godina. Nema mladih snaga koji će privući dovoljno ljudi. Takođe, besplatni koncerti po trgovima su ubili interesovanje mladih. Zašto bi neko platio 1.000, 2.000 dinara da gleda Hladno pivo kad ga je gledao pre tri meseca besplatno. Znači bendovi moraju sami da rade na svom stvaranju, mediji moraju da se otvore ka promovisanju te vrste muzike. Potpuno je apsurdno da smo 90-ih na maltene svakoj stanici imali emisiju posvećenu rokenrol žanru, a da sad nema ništa”, dodaje on.

Održavanje Koncerta godine oduvek je bilo od velikog značaja za alternativnu kulturu u Novom Sadu. To je prva manifestacija u Srbiji koja je zvanično u svom repertoaru imala jedan bend koji je iz bivše Jugoslavije. Godine 1996. Miladojka Youneed iz Slovenije je svirala na Koncertu godine, a KUD Idijoti su prvi sastav koji je došao iz Hrvatske u Srbiju nakon rata.

Kako navodi Škrbić, Koncert godine svakako je jedna od stavki koja je doprinela dvema titulama za Novi Sad, prestonici mladih i prestonici kulture, a prethodna dobra saradnja sa Gradom Novim Sadom i gradskom Upravom za kulturu dovela je do sadašnje saradnje sa Fondacijom 2021.

Prvi Koncert godine, priča Škrbić, bilo je teško organizovati, ali je vredelo truda.

“Tad se činilo da je taj turbo folk bio na vrhuncu. Naravno prevarili smo se. Svake godine je izgledalo da je na vrhuncu, a on i dan danas preskače gornju lestvicu koju mu je neko postavio. Nije bilo lako, jer je bilo veliko interesovanje ljudi za rok muziku, a bilo je jako malo novca. Bendovi su imali nerealan osećaj sopstvene vrednosti, i dalje živeli u periodu krajem 80-ih, početkom 90-ih kada je svako i najmanje selo u Vojvodini moglo da organizuje koncert za 500 ljudi. To vreme je zaista biti teško organozovati veći koncert. Tako da se rodila ideja organizovanja koncerta gde će učestvovati nekoliko slavnih, poznatih bendova gde ćemo pridodati još neke manje slavne na koje računamo da će biti poznati poput Playboy-a i Atheist Rap-a. Onda smo imali samo Ekatarinu Veliku i Električni orgazam kao zaista poznate bendove i Ekatarinu kao zaista i velik bend, jer tada je Elektični orgazam imao silaznu putanju . Mislim da je cela ta situacija i na njih uticala tako da oni maltene nisu ni vezbali što se na tom Koncert godine i osetilo. Taj snimak sam sakrio, ne želim da to iko vidi, jer je to bio raspad sistema na bini. Tako je došlo do ideje. Bilo je oko 4.500 ljudi, što je za to vreme bio fantastičan uspeh. Finansijski efekat je bio čista nula, tj.minus bez obzira na solidan broj prodatih ulaznica. Već 1994. je bilo 6.000 ljudi, a 95. u dva dana je bilo više od 15.000 ljudi. Treba imati u vidu da je pre toga potpisan Dejtonski sporazum, da je atmosfera u građanstvu bila mnogo bolja, završen je rat, i onda je skidanje takvog bremena bio kao skidanje džaka cementa sa leđa. Bila je prelepa atmosfera”, priseća se Škrbić.

Inače, Koncert godine je 2017. proslavio punoletstvo, a tada su na Spensu, između ostalih nastupili Kralj Čačka, Repetitor, Kanda, Kodža i Nebojša, Obojeni program, Atheist Rap, Yu Grupa i Dubioza Kolektiv.

Total
0
Shares
Previous Article
Beatz & Rhymes

Premijera: Beatz & Rhymes objavili novi singl "Plovimo"

Next Article
Balkan Under The Radar 6

Objavljeno je 6. izdanje kompilacije "Balkan Under The Radar"