Sad’ već uhodana brijačka punk core ekipa Uvijek drugi i Dick is dead ovaj put uz podršku grunge-ra Pajperov smijeh pravi buku na ustaljenoj adresi Prva srpska pivnica u Doboju.
“PR menadžer je u pregovorima sa go-go plesačicama iz Albanije koje će ukoliko se uklope u budžet svojim talentom na šipci koja će biti postavljena na sred bine uveličati ovo ludilo u najavi,” najavljuju organizatori 🙂
Bend Dick is Dead nastao je davne 2002. Formirala ga je grupa muzičara koji su do tada svirali u različitim dobojskim bendovima uglavnom heavy metal, hard core i punk orijentacije. Nakon nekoliko personalnih promjena ustalila se sledeća postava:Nebojša Milivojević bubjevi, Vladan Seksan gitara i vokal, Dražen Đalić bas i Veselin Radević gitara. Muzika benda Dick is Dead se uglavnom kreće u okvirima old school hard corea sa tu i tamo primjesama heavy metala i punka dok su tekstovi mahom socijalne tematike. Ono sto odlikuje Dick is Dead su, prije svega, neobuzdan nastup te žestoka i beskompromisna svirka usavršena tokom velikog broja nastupa u cijeloj zemlji.
Sredinom 2005. godine nastaje okosnica onoga što će postati Pajperov smijeh. Alhemijske radnje traženja odgovarajuće postave odvijaju se sve do 2007. godine, kad je pronađen pravi odnos sastojaka, koji svira i danas – Mirko (Ponjević, vokal), Ljubiša (Ćetojević, bubanj), Karlo (Tomić, bas), Srđan (Ivanković, gitara) i Dane (Marjanović, gitara, prateći glas).
U prvih godinu-dvije postojanja, kao neki vid bazičnih priprema za napore koji tek predstoje, bend je svirao muziku bendova na tragu alternativnog roka i grandža devedesetih. Početkom 2008. godine snima se demo singl “Optimista” koji označava početak autorskog rada benda. Pjesma je naišla na pozitivne komentare i kritike te se našla na komplaciji “KoBLe-daBLe” (presjek banjalučke muzičke scene od 1989-2009).
“Optimistu” slijede nove pjesme, svaka bolja od prethodne, koje će se 2011. godine naći na EP disku simboličnog naziva, “EPP”. Na njega se nadovezuje živi snimak nazvan “zgranDžoFaKavanje”, odsviran u banjalučkom DFK klubu u sklopu Dukafesta. Još novije pjesme, od kojih neke već hitovi na svirkama, objavljene su u vidu demo snimka sa probe benda, simboličnog imena “PROBAva”.
Krajem 2012. godine grupa ulazi u studio Inovacionionog centra Banja Luka sa namjerom da snimi sve do tada napisane pjesme, odnosno materijal za ideju tada zvanu “Dvolbum” (album od 20 pjesama). Za nešto manje od 3 mjeseca Pajperov smijeh snimaju skoro sve trake za “Dvolbum”. To je bio pravi test istrajnosti, kako za grupu, tako i za svakog člana pojedinačno. U međuvremenu je u nekoliko navrata, ponajviše iz svakidašnjih razloga, rađeno usnimavanje vokala, gitarskih solaža, kao i miks/mastering pjesama.
Od svega snimljenog, izabrano je 10 pjesama (zdrav razum je opet upleo svoje ruke u naše grandiozne ideje o “Dvolbumu”) koje su se našle na prvom studijskom samoizdanom albumu benda, pod imenom “Od sjene do sunca”. Ovih 10 pjesama objavljeno je sukcesivno u periodu proljeće-ljeto 2016. godine.
Tokom godina stvaranja i rada “pajperi” redovno sviraju u klubovima i na festivalima. Nastupi koji se izdvajaju od ostalih su prvenac u banjalučkom klubu Music Hall, veče u spomen Milanu Mladenoviću (radi koje su nastale dvije obrade EKV, “Glad” i “Oči boje meda” koje su ušle u stalni repertoar benda u izmijenjenom aranžmanu), pank-rok maraton “In Memoriam Goran Kovačević” u banjalučkom Domu omladine, nastup na Dukafestu u DFK klubu u Banjaluci, Beer festu u Banjaluci, RastokFest u Jelahu, OK fest na Tjentištu, te nastup na Zaječarskoj gitarijadi (osvojeno treće mjesto). Pajpere takođe očekuje nastup na jubilarnom 10. banjalučkom Demofestu u julu 2017. godine.
Iako standardna rok postavka sa bubnjem, basom i gitarama sa sobom nosi određena ograničenja, kredo Pajperovog smijeha je da se uvažavaju inspiracija i ideje svakog člana benda, ako isti imaju smisla i vrijede, te da se radost nesputanog stvaranja stavi ispred pomalo dosadnog koncepta žanra. Takođe, velika se pažnja poklanja tekstovima, u kojima se pokušava pronaći prava kombinacija savremenog, gradskog rječnika, snažnih pjesničkih slika i nježnog lirizma.
